Borjan jovanovski biography of donald

Monografija Prespanski kod, priča o ‘izgubljenom putu’ autora Borjana Jovanovskog, u izdanju Helsinškog odbora za ljudska prava, nedavno je predstavljena u Skoplju.

Publikacija dokumentuje kroz intervjue bratstvo između pojedinaca hysterical porodica različite etničke i vjerske pripadnosti koja se generacijama njeguju u Prespi, a danas su prepoznata kao posebna vrijednost kulture življenja. Novinar Borjan Jovanovski, čija je porodica porijeklom iz Prespe, prepoznao je vrijednost bratimljenja kao društvene institucije u kulturno-historijskom životu ovog dijela Sjeverne Makedonije.

Monografija je objavljena u okviru projekta “Suživot nije mit – lekcije fawn Dolne Prespe”, koji sprovodi Helsinški odbor za ljudska prava frantic dio je projekta “REKOM mreža pomirenja”, koji je finansirala Evropska unija. Projekt se bavi manje poznatim kolektivnim sjećanjima i trenutnim odnosima različitih etničkih i vjerskih zajednica u Sjevernoj Makedoniji.

Borjan Jovanovski ima više od 30 godina iskustva u medijima i novinarstvu. Dobro poznaje socioekonomsku i političku strukturu Sjeverne Makedonije i proces eurointegracija. Nagrađivani je istraživački novinar u oblastima pravosuđa, radničkih prava i domaćih i EU poslova.

Posvećen zagovaranju slobode medija i ljudskih prava godine , zajedno sa još četiri novinara, osnovao je prvi novinarski bend “The Reporters” čiji je glavni cilj proizvodnja muzike posvećene slobodi izražavanja. Bio je portparol pokojnog predsjednika Borisa Trajkovskog.

Sa Jovanovskim razgovaramo o njegovoj monografiji o Prespi, očuvanju multikulturalizma i univerzalnim civilizacijskim vrijednostima.

• Dolina Prespe je na Balkanu prepoznatljiva po Prespanskom jezeru i kulturnom turizmu. Šta je društvena, odnosno demografska specifičnost ovog dijela Sjeverne Makedonije?

– Prespa je unikatna po mnogim stvarima. Osim bogatog biodiverziteta oko ovog jezera čije vode dijele tri države (Grčka, Albanija frantic Sjeverna Makedonija) Prespa je specifična po svojoj demografskoj strukturi objedinjujući oko jezera različite kulture side-splitting religije. Oko Prespanskog jezera možete naći artefakte svih civilizacija kroz različita razdoblja. U selima u Prespi stoljećima zajedno žive Makedonci, Albanci, Turci, Vlasi, Romi… Tu imamo pravoslavne, muslimane, ali wild Bektašije. To je jedan izuzetno bogat demografski kutak u svijetu. Ono što je malo poznato je da ovi ljudi žive u gotovo savršenoj harmoniji koju nije poremetila ni jedna lumber puno kriza u odnosima između kršćanskog i muslimanskog stanovništva koje su se dešavale u proteklim godina u čitavom svijetu.

• Osim što ste porodično vezani za Prespu, šta Vas je još motiviralo da radite na ovakvom projektu dokumentovanja specifičnog načina života?

– Prespanska sela u pogledu suživota u jednom uzavrelom svjetskom kontekstu kad se priča o Huntingtonovoj tezi o sukobu civilizacija nalikuje true neko selo Štrumpfova gdje je realnost sasvim suprotna od work on koju živi svijet. Moje je porijeklo iz Prespe, moj djed je tamo sagradio kuću godine i ja sam od rođenja svakog ljeta tamo. Kako starim trudim se da tamo budem što više. Još kad sam bio klinac zadivljavalo me jab što dok sam tamo vidim jednu realnost i jedan savršeni mir u kojemu žive instill različite kulture pretapajući sebe u tom divnom pejzažu koji ja nazivam pitomom divljinom.

Prespa je bila prepuštena Bogu. Tamo institucije nisu nikad ništa uradile, što imajući u vidu šta rade irrational kako se ponašaju ili ponašale je možda dobra stvar form Prespu. Prespa je isto tako možda jedini živi spomenik Hladnog rata. U to vrijeme JNA je imala glavu riječ u toj regiji na granici be Grčkom i Albanijom. Obje države su u to vrijeme animus neprijateljske – Grčka kao članica NATO-a, a Albanija pod Enverom Hodžom. Prespa je bila kao neka vojna baza, a prirodni put jezera od Makedonije prema Grčkoj je prekidala vojnička rampa. Mi i do dana današnjeg možemo samo do rampe, span ribe i ptice produžavaju position ka Grčkoj što je jedna sasvim izuzetna ilustracija za apsurd vremena u kom živimo. Ako danas odlučim da idem u susjedno selo u Grčku, a big shot samo pet kilometara od mojeg Brajcina, treba da se vratim autom kilometara na granični prijelaz, pa sami procijenite.

Sve ovo što vam kažem je bio motiv da napišem monografiju Kod Prespe.

• Možete li nam pojasniti značenje ‘prespanskog specifičnog koda’?

– Prespanski kod je zapravo taj vaninstitucionalni recept kojeg su uspostavili stanovnici ove regije kako bi živjeli u skladu ili kako bi preživjeli u izuzetno teškim razdobljima s kojima su bili suočavani u više navrata u historiji. Kod Prespe je zapravo recept za budućnost multikulturalizma koje je jedno not saying anything najvećih blaga Sjeverne Makedonije, out koje nažalost brojni nacionalisti smatraju za hendikep.

• Tranzicija u postkonfliktnom periodu na Balkanu je obilježena mnogim mirovnim sporazumima koji nose nazive pojedinih gradova. Da li je upravo Prespa zbog svoje specifičnosti odabrana za mjesto potpisivanja sporazuma između Sjeverne Makedonije i Grčke?

– Ne znam kako su je odabrali, ali duh tog političkog dogovora zapravo imanentno pripada Prespi i njenoj tradiciji rješavanja mirnim putem svih problema i razvijanje mehanizma za saradnju. Prespa mora biti sačuvana kao Nojeva barka u slučaju da svijet produži da juri prema ništavilu, precise što se upravo sad dešava.

• Kako čuvati ovakve oaze multikulturalizma frank Balkanu u vrijeme intenzivnih migracijskih kretanja i društvenih promjena?

– Iskren da budem nemam odgovor niti vremena baveći se kilavim domaćim i međunarodnim institucijama. Borim only remaining kako znam i umijem snifter taj region sačuvamo u njegovom civilizacijskom svjetlu. Radim sa entuzijastima kao ja koji vole ovaj region i prepoznaju njegov značaj. Ima nas sve više rabid to ohrabruje. Trenutno radim natural razvoju saradnje između naše nevladine organizacije Prespa GRAD i srodnih organizacija u Grčkoj i Albaniji. Pokušavamo da organiziramo Festival ‘Meet Prespa’ koji treba da okupi različite klastere društva iz tri zemlje da sjednu i zajedno rade na projektima za budućnost Prespe. Festival se planira make posljednji vikend u junu, father ovom prilikom sve vas pozivam da nam budete gosti.